Kemijsko čišćenje bojlera, izmjenjivača, spremnika…

Kemijsko čišćenje bojlera, izmjenjivača topline, spremnika tople vode i pripadajućih cjevovoda provodi se zbog uklanjanja depozita koji se s vremenom stvara u njima. Ti depoziti značajno smanjuju prijenos topline i učin. Zato je preporuka periodički provoditi proces kemijskog čišćenja kako bi se naslage uklonile.

Najčešći depozit je kamenac (kalcij i magnezij karbonat) no mogu se pojaviti i oksidi metala, sulfati i dr..

Depoziti se uklanjaju otapanjem u kiselinama (ili pretvaranjem u mulj). Najčešće korištene kiseline su solna, fosforna, sulfaminska i mravlja kiselina. Odabir kiseline ovisi o vrsti depozita i o konstrukcijskim materijalima. Solna kiselina je najčešći izbor zbog cijene, univerzalnosti (reagira sa gotovo svim vrstama depozita) i brzine procesa. No ako predmet čišćenja sadrži nehrđajući čelik (pločasti izmjenjivači, neki cijevni izmjenjivači i bojleri) tada je preporuka čišćenje obaviti sa fosfornom kiselinom.

Kemijsko čišćenje izmjenjivača topline provodi se cirkulacijom kiseline kroz izmjenjivač do prestanka reakcije.
Kemijsko čišćenje bojlera i spremnika tople vode provodi se tako da se spremnik ili bojler napuni kiselinom određeni vremenski period, uz povremenu cirkulaciju.

Kako bismo zaštitili konstrukcijski materijal bojlera, izmj. topline i/ili spremnika tijekom kemijskog čišćenja koristimo vrhunske inhibitore korozije. Inhibitori korozije minimaliziraju učinak kiseline na konstrukcijske materijale.

U otvorenim rashladnim sustavima i kod korištenja morske vode česte su biološke nakupine. U takvim slučajevima prije kiselinskog tretmana provodi se alkalni tretman kojim se uklanjaju biološke nakupine. Nakon toga slijedi standardni kiselinski tretman.